Naselje Prnjavor se prvi put u pisanim tragovima pominje 1829. Godine. Nakon berlinskog kongresa 1878, odnosno poslije aneksije ovog prostora od strane Austro-ugarske, počinje značajnije naseljavanje Prnjavora. U to vrijeme iz raznih dijelova Evrope dolaze Ukrajinci, Mađari, Nijemci, Česi, Poljaci i drugi. Poslije drugog svjetskog rata, Prnjavor postaje mjesto na kojem se prepliću brojne kulture, religije i običaji.

Prnjavor je poseban po lipicanskoj ergeli, Banji Kulaši, ribnjacima, dok su šumski kompleksi na sjeveru i jugu opštine, te Ukrina i jezero Drenova – pravi raj za lov i ribolov. Bogatstvo ribljeg fonda , obale rijeke Ukrine okružene zelenilom i stari mlinovi , čine Prnjavor posebno privlačnim za sve ljubitelje prirode i ribolova. Lovišta na Motajici, šumskom kompleksu Čavka i Ljubiću, te lovište "Ribnjak„ ponovo su postali atraktivni za lovce i ribolovce, kako domaće tako i za one iz inostranstva . Lovačko udruženje „Borik“ posjeduje nekoliko lovačkih kuća koja su izvrsna mjesta za odmor, druženje i razonodu .

Prnjavorski ribnjaci – velika vodena površina od 630 hektara , pravi je raj za brojne vrste ptica, a okolina ribnjaka je izvrsno lovno područje . Ribnjaci su izvor velike količine ribe i za vodene tokove, a prnjavorski šaran nadaleko je poznat kao veoma kvalitetna riba, koja se hrani u čistoj vodi….

“Ovdje nije bilo velike industrijske proizvodnje, jer je riječ uglavnom o poljoprivrednom kraju, što daje odlične pretpostavke za proizvodnju zdrave hrane i gastronomsku ponudu . Potencijali kao što su stara crkva Brvnara u Palačkovcima, manastir Stuplje i druge dragocijenosti ovog područja sigurno će biti predmet interesovanja potencijalnih gostiju “, rekla je Nada Živković, direktor turističke organizacije , ističući da će ove godine posebna pažnja biti usmjerena na seoski turizam.

„Jedan od primjera“, kaže gospođa Živković, „kako se od domaće zdrave hrane može napraviti sjajna ponuda , je preduzeće za proizvodnju zdrave hrane „Simeuna“ porodice Figurek. Oni uzgajaju žitarice, povrće i ćurke, a proizvode hljeb i pecivo po recepturama koje garantuju standardi zdrave ishrane . Način na koji „Simeuna“ proizvodi hranu, od sjetve do trpeze , pripada našem kulturnom nasleđu i obogaćuje kulturnu riznicu Evrope u proizvodnji zdrave hrane“.

„Takođe , brend „Gusačanka“ šljivovica je trenutno jedini brend domaće rakije sa eko-zasada u RS i BIH. Posjed na kojem se proizvodi „Gusačanka“ je u vlasništvu Radivoja Kuzmanovića , višestruko nagrađivanog proizvođača domaće rakije“ , istakla je Živkovićeva .

Posebne ideje odnose se na „Krajišku ljepoticu“ rijeku Ukrinu . U toku je izrada projekta pod nazivom „Foto-safari“ , a odnosi se na prirodni fenomen koji se dešava u avgustu mjesecu na rijeci ukrini, kada cvjeta voda .

Turistička organizacija Prnjavor biće suorganizator već tradicionalnog takmičenja ribolovaca na rijeci Ukrini , izletište „Kitanovac“ u avgustu mjesecu. Ovaj događaj, koji prvenstveno promoviše rijeku Ukrinu biće proširen u smislu da se u takmičenje spremanja kotlića uključe i ekipe iz prnjavorskih restorana . Takođe , biće proširena i gastro ponuda , pa će se pored „kotlića“ spremati i „šaran na šišu“ kao svojevrsna atrakcija i nekadašnji zaštitni znak naših ribnjaka.

U periodu juni-avgust u Prnjavoru će biti održano niz turističkih manifestacija kao što su : motorijada, festival folklora – međunarodnog karaktera, gastro ponuda, pod nazivom „ Velika trpeza male Evrope“ gdje će biti pokazano umijeće i raznolikost spremanja tradicionalnih domaćih jela naših naroda i narodnosti, izložba ručnih radova, pjesničko veče na otvorenom pod nazivom: „Pjesnici svome gradu „ – a sve manifestacije prvenstveno će promovisati kulturno, etničko i etnološko blago prnjavorskog kraja.

Javna ustanova „Turistička organizacija“ opštine Prnjavor počela je sa radom 1.jula 2008. Godine . Njena osnovna djelatnost je bavljenje promocijom izvornih vrijednosti ovog kraja.

Akcenat u budućim planovima stavlja se na njegovanje tradicije , običaja i etnološkog blaga, čime se, na autentičan način, obogaćuju turistički potencijali. Zdrava hrana i sredina, zaštita i promocija kulturno-istorijskih spomenika, te raznolikost suživota velikog broja nacija u opštini, zbog čega od davnina nosi naziv „Mala Evropa“ – garancija su uspješnog rada i bogate ponude Turističke organizacije Prnjavor .

Izvor:RadioLjubic

5 Komentar(a)

SA01 Juni 19, 2009 Glasova: +2	Izgleda da gospodja Zivkovic, koja je direktor turizma, zaboravila sve one vazne pretpostavke za razvoj turizma. Prema njenom misljenju turizam se moze razvijati samo na prirodnim "ljepotama". To nije istina. Neka ona obidje rijeku Ukrinu, pa da vidi koliko otpada ima u toj rijeci. Nije dovoljno urediti samo par stotina metara korita rijeke Ukrine, pa to proglasiti potencijalom za turizam. Zna li ona da ljudi imaju oci. Sve se vidi, sve se zna. Misli li ona da drenovsko jezero, koje je puno mulja i prljavstine pogodno za turizam. Pa i riba koja tamo raste je zagadjena. Cvjetanje vode u rijeci Ukrini, u avgustu, nije po mom misljenju nikakav fenomen. To je ista pojava, koja je poznata kao "cvjetanje mora", a to se dogadja u moru iskljucivo zbog zagadjenosti vode, povezano sa temperaturama i drugim faktorima. Za sve te stvari postoje strucnjaci, koji to mogu prouciti i dati strucno misljenje. U koliko bi strucnjaci utvrditi da se radi o pozitivnom fenomenu, tada bi se moglo govoriti o eventualnoj turistickoj "ponudi". Ovako je to samo ludost i neznanje. Nema turizma sa rupama po Prnjavoru, nema seoskog turizma, a 90 posto sela je bez vodovoda, kanalizacije i osnovnih uslova za normalan zivot. Zbog toga gospoda direktorica bi trebala manje pricati a vise raditi. Autoru ovog clanka: ako nesto hocete da pisete, bavite se istrazivanjem, pa ne pisite samo lijepe "zelje" politickih sluzbenika /direktora/. Medalja ima uvijek dvije strane........... Prijavi administratoru! Ne preporučujem Preporučujem
EVROPLJANKA Februar 11, 2011 Glasova: +0	PROCITAH OVAJ LIJEPI TEKST O PRNJAVORU.POGLEDAH I SLIKE ZAISTA DIVNO.ALI...PISETE DA JE TO EVROPA U MALOM,JOS SE VISE OBRADOVAH,SAMO MI NAPISITE MOLIM VAS KOLIKO IMA VJERSKIH OBJEKATA DRUGIH VJ.KONFESIJA KAO NPR.MUSLIMANSKIH STARIH DZAMIJA ILI KATOLICKIH CRKVI.BAS BIH VOLJELA DOCI DA SVE OBIDJEM U JEDNOM TAKO MALOM GRADU ALI LIJEPOM.JOS AKO MI MOZETE ODGOVORITI POZITIVNO NA PITANJE: DA LI SU PROTJERANI MUSLIMANI I HRVATI IZ TOG GRADA ZA VRIJEME TARA OD 92 DO 96? PA DA BAS ZNAM DA JE TO EVROPA. UNAPRIJED ZAHVALJUJEM. Prijavi administratoru! Ne preporučujem Preporučujem
Glodur_ Februar 11, 2011 Glasova: +0	Za Prnjavor se itekako moze reci da je Evropa u malom. Na podrucju opstine nalazi se poprilican broj dzamija i katolickih crkvi. Broj stanovnika drugih vjeroispovjesti je danas isto tako jako veliki i raznovrstan, dosta se ljudi vratilo a dosta njih iz prnjavorske opstine nikud nije ni islo. Prijavi administratoru! Ne preporučujem Preporučujem
Dilbert Maj 15, 2011 Glasova: +0	Ako je rudnik zagadio Ukrinu onda ste supci. Ja sam u camcu dolazo od Dervente do Tromedje. Igor Prijavi administratoru! Ne preporučujem Preporučujem
nije bitno Juni 04, 2011 Glasova: +0	sta da se kaze pljackase drustveni novac korupcija maksimalna kanalizacije se sipaju u rijeku opstinari imaju jake plate iza njih stoji policija i sudstvo koje namjesta a onda sudi i uzima novac da oslobodi sve u svemu otislo je sve u kurac Prijavi administratoru! Ne preporučujem Preporučujem

Ime		Komentar smanji | povećaj
		Pretplati se na obaveštenje (samo za registrovane korisnike) Dodaj komentar