Uručujući mi rješenje o otkazu samozvani direktor Banjskog centra "Kulaši" Bojana Kojić rekla je da sam psihopata i da treba da idem da se negdje liječim.

Tako počinje svoju ispovijest radnik banje Borko Subotić iz prnjavorskog sela Popovići nakon što je ovih dana, zajedno sa još desetak radnih kolega, proglašen tehnološkim viškom. Za uvrede koje je doživio Subotić će podnijeti privatnu tužbu, a svoja narušena radna prava pokušaće takođe da riješi u nadležnim institucijama.

Rješenja o deset otkaza koje je radnicima preduzeća "Banja Kulaši" iz Prnjavora uručila direktorka Bojana Kojić, moraju biti povučeni, jer su prepuna pravnih neregularnosti, rekao je Goran Savanović, predsjednik Granskog sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS.

On kaže da će, ukoliko se to ne desi, kao prva stepenic, biti podnesen prigovor Upravnom odboru preduzeća "Cer", u čijem sastavu je i "Banja Kulaši".

Uprkos “debelom” minusu, protekli vikend stanovnici prnjavorskog sela Štivor proveli su u igri, pjesmi i veselju na tradicionalnom maskenbalu kojim se obilježava početak vaskršnjeg posta.

To je i najstariji događaj na prnjavorskom području, koji se njeguje već više od stotinu godina. Polazna stanica karavana bila je u dvorištu mještanina Luiđija Andreate, kod kafe-bara “Trento”, koji nosi ime po gradu na sjeveru Italije, odakle su u prnjavorski kraj 1882. godine stigli prvi doseljenici.

Na stotom rođendanu Božice Savković iz Štrbaca kod Prnjavora okupilo se više od dvije stotine njenih potomaka, rođaka i prijatelja, koji su uz igru i pjesmu obilježili ulazak Božice u novi vijek.

Posebno vesela bila je starica, kojoj su čestitke stizale sa svih strana. Raspoložena, raspjevana, spremna za šalu, raduje se “gužvi” u slavljeničkom ambijentu.

Plastenička proizvodnja u Prnjavoru postaje sve unosnija za brojna poljoprivredna gazdinstva.

Izvor prihoda za svoju porodicu, bavljenjem ovim poslom, pronašao je i Nenad Sičanović (42) iz Donjih Štrbaca, sela desetak kilometara udaljenog od Prnjavora. Sičanović se bavi plasteničkom proizvodnjom na površini od 650 kvadrata, što ga svrstava među najveće poljoprivredne proizvođače rasade cvijeća i povrća na ovom području.