Iz groba, iz tame i smrti vaskrse Gospod Hristos sa slavom velikom. Od svjetlosti Hristovog vaskrsenja zlobnici se zbuniše, đavoli zaridaše, nepravedne sudije zadrhtaše.

Ubice postaše samoubice, a pravednici zasijaše. Mnogi grešnici se pokajaše, stradalnici ispraviše, bogomati i mironosice ublažiše, apostoli ohrabriše, anđeli zapojaše. Ono što je neiskvarena duša ljudska oduvijek željela saznati, to se javilo - život poslije smrti. Poslije ovog događaja, kako da se ne raduju pravednici i pokajnici? Kako da se grešnici ne otrijezne i ne probude, ne napuste svoj pogubni život i ne krenu putem novoga života?

Poručio je ovo, između ostalog, u vaskršnjoj poslanici svim vjernicima koji u nedjelju proslavljaju dan Hristovog vaskrsenja, Njegovo preosveštenstvo mitropilot dabrobosanski Nikolaj.

U svim hramovima i pravoslavnim domovima veliča se najvažniji i najpoštovaniji praznik u crkvi Hristovoj, jer se njime u potpunosti ispunjava naša vjera i dobijamo odgovor na sva pitanja, kao što i apostol Pavle kaže: "Ako Hristos nije vaskrsao, onda je uzaludna i vjera naša, uzaludna je i nada naša."

- I zaista, da Hristos nije ustao iz mrtvih, sve šta crkva radi posljednjih 20 vijekova ne bi imalo smisla i značaja, ne bi bilo pokrića za ono što propovijeda - rekao je mr Dragan Grujić, jerej Eparhije banjolučke.

Vaskrs, kazuje jerej Grujić, ima utočište prije svega u porodici. To znači da je Vaskrs praznik porodične topline i ljubavi, koju ukućani iskazuju jedni prema drugima, a onda i prema svima ostalima.

- Na to nas upućuje i veliki vaskršnji post, koji traje sedam sedmica, a koji je priprema za praznik vaskrsenja Hristovog. Tada se grijeha i poroka čuvamo posteći hranom, ali i suzdržavajući se od mnogo čega šta nam se nameće u ovom svijetu. Smisao posta jeste da oprostimo jedni drugima, nađemo zajedničku riječ i prevaziđemo probleme. Tada praznik Vaskrsenja nije samo ideološka smjernica u mislima vjernika, nego i praktično ostvarenje - naglasio je jerej Grujić.

Zadatak svih nas vjernika jeste da svakim postom postanemo bolji ljudi, a samim tim da boljom činimo i porodicu, naciju i državu.

Kao i svaki veliki praznik, tako i Vaskrs prati mnoštvo lijepih običaja koji su u našem narodu sačuvani od davnina. Ali, kako jerej Grujić kazuje, najvažniji običaj jeste da se o svakom prazniku vjernici okrenu svojoj crkvi.

- Dolazak u crkvu na svetu liturgiju i pričešće za koje smo se spremali posteći, jedini je pravi način obilježavanja Vaskrsa. Naš narod često ispuni mnoge stvari vezane za tradiciju, a preskoči ono što je najvažnije, što praznik čini praznikom - istakao je Grujić.

Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja jeste farbanje vaskršnjih jaja.

U porodici Vujančević iz Kneževa bojenju i ukrašavanju jaja posvećuje se posebna pažnja.

- Jaja bojimo na Veliku subotu. Ukrašavmo ih listićima djeteline, maslačka, voskom. Prema tradiciji, prvo objeno jaje ostavlja se do sljedećeg Vaskrsa da čuva kuću i porodicu. Na vaskršnje jutro tucamo jaja i svako se nada da će baš njegovo biti najjače - priča Milena Vujančević.

Svom vjernom narodu jerej Dragan Grujić poručio je da u danima Hristovog vaskrsenja srcem i dušom osjete čega se to sjećamo i šta praznujemo pjevajući radosnu himnu "Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i svima koji su u grobovima život darova".

Poziv na molitvu

Čestitajući Vaskrs svim vjernicima, jerej Dragan Grujić pozvao je pravoslavne hrišćane, pogotovo mlade ljude, da dođu u hramove, jer su oni ti koji će u budućnosti nositi vjeru, ovaj narod i državu.

- Volio bih da naši vjernici shvate kakav je smisao svih ovih dana. Liturgije treba da proteknu u miru, jer samo tako ćemo pokazati koliko vjerujemo. Praznik vaskrsenja Hristovog treba da dočekamo u porodičnoj atmosferi, svjesni dana u kojima se nalazimo, na lijep i dostojanstven način, bogosluženima u crkvi i u miru oko crkve - poručio je jerej Grujić.

Simbolika crvenog jajeta

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Tradicija farbanja jaja postoji vijekovima, a vezana je za Mariju Magdalenu, koja je neprekidno bila uz Hrista tokom njegovog stradanja na Golgoti.

- Prilikom odlaska u Rim, Marija Magdalena posjetila je cara Tiberija, koji je rekao: "Vaš Hristos će vaskrsnuti kada kokoške počnu da nose crvena jaja". Kako bi mu dokazala vaskrsenje Hristovo, Marija mu je darovala crveno jaje i pozdravila ga riječima Hristos vaskrse - kazao je jerej Dragan Grujić.

Crvena boja vaskrsenja simboliše nevino prolivenu krv Spasiteljevu.

Praznici uoči Vaskrsa

Vaskrsu predstoji Lazareva subota ili Vrbica, koju slavimo kao dan kada je Hristos Spasitelj vaskrsao Lazara. Taj događaj je pokazatelj svim vjernima da, kao što je Gospod vaskrsao Lazara, tako će vaskrsnuti sve one koji vjeruju u njega i koji su kršteni u ime njegovo. Nakon Vrbice dolaze Cvijeti, kada slavimo ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim. Iako je Isus bio svjestan da ulazi u grad u kojem ga očekuju neprijatelji koji će ga raspeti na krstu, on je došao da bi pretrpio sve muke, jer je znao da samo svojom smrću može da pobijedi smrt i svima nama daruje život vječni.

Velika nedjelja

Nedjelja pred Vaskrs je strasna sedmica, jer se obilježava uspomena na izdaju, hapšenje i stradanje Isusa Hrista. Ove sedmice u pravoslavnim hramovima se služe posebna bogosluženja, u kojima bi vjernici trebalo da što više učestvuju. Posebno značajni dani su Veliki četvrtak i Veliki petak. Veliki četvrtak je dan kada je Gospod ustanovio tajnu pričešća, koja će vijekovima ostati nasušna potreba svih hrišćana. Na ovaj dan uveče se u crkvama čita dvanaest jevanđelja o Hristovom stradanju.

Veliki petak je dan kada je Gospod raspet na krstu. S obzirom na to da je Veliki petak najtužniji dan u godini, vjernici ne bi trebalo da se raduju i slave, već da i mislima budu okrenuti Hristu koji umire. U jevanđeljima je zapisano da su raspetog Hrista vojnici proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta sunđer natopljen ocatom, a iznad glave ploču s natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: "Isus Nazarećanin, car judejski". Za to vrijeme, Isus je molio Boga da im oprosti, riječima "Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine". U trenutku Hristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je neviđena oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji. Hrist se žrtvovao na krstu radi spiranja grijeha cijelog ljudskog roda.

Na Veliki petak u hramovima ne zvone zvona, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Tada se u hramovima iznosi plaštanica, koja simbolizuje platno na kojem je Hristos bio položen u grob. Vjernici plaštanicu cjelivaju sve do Vaskrsa.

Izvor: Fokus

0 Komentar(a)

Ime		Komentar smanji | povećaj
		Pretplati se na obaveštenje (samo za registrovane korisnike) Dodaj komentar