Prnjavor.rs - Sedam slovenskih bogova od Peruna do Dajboga

Radio UZIVO Radio uzivo
Advertisement
Početna

Sedam slovenskih bogova od Peruna do Dajboga Drucken
Autor: Glodur  |  Petak, 30. Oktobar 2009

Bog groma - PerunKijevska hronika spominje sedam slovenskih bogova: Peruna, Volosa, Kora, Dajboga, Striboga, Simarglu i Mokošu. Ovim su bogovima prinošene žrtve. Slovenski jezici podijelili su se na tri grane: zapadnu, južnu i istočno-slovensku.

Zapadni Sloveni su "porodili" Poljake, Čehe, Slovake i Vende (nestali). Južni Sloveni Slovence i Srbo-Hrvate (autor, očigledno, zastupa tezu da je riječ o jednom narodu), Makedonce i Bugare.

Sloveni su se u evropskoj istoriji pojavili oko 800 godine pre naše ere, ali se njihova ekspanzija dogodila nekih 1400 godina kasnije, kada su se proto-slovenski jezici podelili na tri grane: zapadnu, južnu i istočno-slovensku.

U desetom veku naše ere, Sloveni su naseljavali teritoriju između Rusije i Grčke, i između reka Elbe i Volge. Zapadni Sloveni će "poroditi" Poljake, Čehe, Slovake i Vende (nestali); Južni Sloveni Slovence, Srbo-Hrvate (autor, očigledno, zastupa tezu da je reč o jednom narodu - prim. prev.). Makedonce i Bugare; Istočni Sloveni Ruse i Ukrajince. Sloveni su hristijanizovani tokom osmog i devetog veka naše ere.

Pisani izvori o slovenskoj religiji ne dopiru pre šestog veka naše ere (Prokopije iz Cezareje). Najvažniji među njima je Kijevska hronika (dvanaesti vek naše ere), koja govori o hristijanizaciji Rusije pod Vladimirom I (988. g.n.e.), i hronike o antipaganskim kampanjama biskupa Ota od Bamberga (dvanaesti vek; pisali su ih Ebo, Herbord i anonimni kaluđer iz Priflinga), Titmara od Merzeburga i Gerarda Oldenburškog (Helmond od Boasua), koje su se odvijale među zapadnim Slovenima. Jedini direktni izvori jesu arheološki i sastoje se od nekoliko hramova i kipova. Slovenski folklor je sačuvao sećanje na neke pre-hrišćanske bogove.

Sunčano božanstvo

Kijevska hronika spominje sedam slovenskih bogova: Peruna, Volosa, Kora, Dajboga, Striborga, Simarglu i Mokošu. Ovim su bogovima prinošene žrtve. Marija Gimbutas veruje da se Kor, Dajbor i Striborg bili aspekti sunčanog božanstva koje se nazivalo Belobog; među Zapadnim Slovenima, ovaj bog, čiji je protivnik bio infernalni bog Veles, poznat je i pod imenima Jarovid. Porovid i Sventovid.

u Chronica slavorum, Helmond spominje nebeskog boga, oca bogova, koji se nije mešao u ljudske poslove. Ta je funkcija pripala Perunu, bogu groma, čije je ime izvedeno iz korena per, "pogoditi"; na poljskom, piorun znači "munja". Među Baltima (Litvanci), ime boga oluje Perkuna je izvedeno iz indoevropske reči za hrast, drvo koje je često bivalo posvećeno bogovima neba. Rurikova dinastija iz Kijeva, čije je poreklo bilo skandinavsko, pod imenom Perun slavila je germanskog boga Tora čija je majka, prema norveškoj mitologiji, bila Fiorgina (od reči "hrast"). Posle pokrštavanja Rusije, Perunova mitologija se prenela na Svetoga Iliju (Gromovnika), čiji praznik 20. jula (2. avgusta po novom kalendaru) u sebi sadrži ceremonije pokore. Kao bog zadužen za kišu, Sveti Ilija je direktno odgovoran za letinu.

Sloveni su znali za bezbroj natprirodnih bića, muških i posebno ženskih. Među prvima, postojali su domaći duhovi koje su zvali ded ili deduška, (deda ili dedica); leši ili šumski duhovi; i preci. Ženska natprirodna bića bila su dominantna: Mat Sira Zemlja (Majka Vlažne Zemlje). Mokiša (videti Mokoš u spisku bogova iz dvanaestoga veka; bila je boginja sudbine), Baba Jaga (hladna, ružna, mrtva), veštica Ved' ma, vodene nimfe (vile), tri nimfe (rusalke) i tako dalje.

Balti su u evropsku istoriju stupili sredinom drugog milenijuma pre naše ere, ali svejedno, pisani izvori o njima ne postoje pre desetog veka naše ere, kada su Germani i Danci počeli da osvajaju njihove teritorije. Tokom tog osvajanja, koje je u četrnaestom veku završeno hristijanizacijom Balta, Litvanci i Estonci su zadržali svoje identitete, dok su stari Prusi, ili Pruteni, bili kompletno asimilirani od strane osvajača.

Slovenski bogovi pakla

Poput slovenskog panteona, panteon Balta imao je tri glavna božanstva; neaktivnog nebeskog boga (litvanskog dieve, letonskog dieva), boga groma (litvanski Perkuna, letonski Perkuon), i boginju sunca, Saulu, čija funkcija nije bila ista kao funkcija slovenskog boga pakla Velesa. Rame uz rame sa njima, nalazile su se Majka Zemlja (letonska zemen mate) i bezbroj ženskih natprirodnih bića koja su se zvala "majkama".

Tračka religija bila je podeljena istom graničnom linijom koja je delila jug od severa. Razlog za tu podelu bila je reforma Zalmoksisa koja je ostavila neizbrisiv trag na severnjačka verovanja. Ipak, svi trački bogovi koje su poznavali Grci u petom veku pre naše ere (Sabazije, Bendis, Kotis), kao i likovi poput Dionisija i Orfeja kojima je pripisano tračko poreklo, više je nego sigurno, dolaze iz južne Trakije.

Prema Herodotu, Tračani su poštovali četiri božanstva koja su odgovarala Aresu, Dionisiju, Artemisu i Hermesu; kult ovog poslednjeg bio je rezervisan za kralja. Aresa-Marsa spominjao je Jordan, ali je njegovo lokalno ime nama nepoznato; ni preostala tri ne mogu sa sigurnošću da budu identifikovana. Bendis, koju su Atenjani obožavali od početka petog veka pre Hrista, bila je boginja svadbe. Ona je bila identifikovana sa Artemidom i Hekatom.

Sabazije je bio trački bog koji je imao rane sledbenike u Frigiji (Mala Azija). Bio je poznat u Atini tokom petog veka pre naše ere, gde su njegove noćne ceremonije uključivale i pročišćenje uz pomoć blata. U četvrtom veku pre naše ere, on je stigao čak do Afrike, gde je postao nebeski bog, verovatno identifikovan sa semitskim Baalom. Dobio je epitet hdžpsistos (vrhovni). Nema razloga za pretpostavku da je u misterijama Sabazija tokom rimske epohe bilo ičega tračkog. Kotis ili Kotito je imao orgastički kult, uključujući i transvestizam.

Objavi na FACEBOOK

Izvor:GlasSrpske

Pregledano: 499
feed0 Komentar(a)

Napišite komentar
 
 
quote
bold
italicize
underline
strike
url
image
quote
quote
smile
wink
laugh
grin
angry
sad
shocked
cool
tongue
kiss
cry
smanji | povećaj
 

busy
 
< nazad   naprijed >

JoomlaWatch Stats 1.2.6 by Matej Koval